croatia bike - Mountainbiking & more on the Island of Hvar
     
 
     
 
Otok Hvar
Tko smo mi?
Mountainbiking & Sport
Kako doći do Hvara
Preporuke
Vansezona
Galerija
Linkovi
Forum (na njemačkom)
Kontakt




» INFORMACIJE   |   » POVIJEST   |   » KULTURA    |   » KLIMA    |   » REPUBLIKA HRVATSKA    |

Otok Hvar - informacije

Hvar je, sa svojih 300 četvornih kilometara površine i cca. 70km dužine, četvrti otok po veličini na Jadranskoj obali. Leži između arhipelaga srednje-dalmatinskih otoka (Brač, Vis, Korčula, poluotok Pelješac) i obale (Makarska rivijera). Najviši planinski vrhovi nalaze se na južno-zapadnom dijelu otoka. To su Sv. Nikola (626 m) i Hum (603 m) sa kojih se pruža predivan panoramski pogled.


Godišnji prosjek sunčanih sati je cca. 2700 sati, što Hvar svrsatva u najtoplije hrvatske otoke. Hvarska je zima zbog toga blaga, a vegetacija bujna. Mandarine, masline, borovi, palme, limuni, smokve, vinogradi, divlji origano, ružmarin, lavanda; ovo drveće, agrumi, biljke daju otoku Hvaru poseban miris. Kristalno čisto more, blagi, prozirno plavi valovi, čine ovaj otok glamuroznim dijelom prirode.

Zbog toga nije čudno da je Hvar svrstan u grupu od 10 najljepših otoka na svijetu (časopis „Traveller“, 1997).




Otok Hvar ima oko 11 000 stanovnika. Glavni grad otoka, Hvar (4000 stanovnika), smješten je u zaštićenoj uvali na južno-zapadnome dijelu otoka. Na sjeverno-zapadnoj obali otoka nalazi se Stari Grad (2 000 stanovnika), jedan od najstarijih europskih gradova. Iduci dalje na istok nailazimo na Vrbosku (500 stanovnika), usnulo ribarsko mjesto, koje se smjestilo duž vijugavog morskog fjorda. Vrboska je dobitnik priznanja za osvojeno 2. mjesto u izboru najuređenijeg turističkog mjesta Splitsko-dalmatinske županije u 2005 godini. Jelsa (1 600 stanovnika), Vrbanj, Svirče, Vrisnik, i luka Sucuraj na istocnoj obali otoka ostala su mjesta na otoku.


» na vrh


Otok Hvar - povijest

Hvar ima najbogatiju kulturno-povijesnu baštinu među jadranskim otocima

Otok je bio naseljen već u prapovijesno doba, sto nam dokazuju nalazi obojene keramike iz predilirskog doba, nađene u Grapčevoj špilji i špilji Pokriveniku.

384. pr.n.e. jonski Grci Parani utemeljili su grad Pharos (ime otoka upravo potječe od imena Pharos), danšanji Stari Grad, jedan od najstarijih gradova Europe.U razdoblju od 229. do 219 pr.n.e. Hvar je postao sjedištem najslavnije povijesne ličnosti otoka, grčkoga vojskovođe Demetrija Hvaranina. No 219. pr.n.e. Rimljani su napokon osvojili Pharos, tjerajući Demetrija na bijeg. Cjelokupno ilirsko područje time pada pod rimsku vlast.

U 2. st. na otok dolaze Hrvati-Neretljani, pleme s područja doline uz rijeku Neretvu na kontinentu. Oni su tada otok nazvali Lesna. Veći povijesni zapisi i baština ovoga doba u povijesti otoka Hvara ne postoje. Između 870.-886. god. i 1164.-1180. god. Bizantinci su ponovno osvajali otok, no vlast su im preuzimali Hrvati-Neretljani.

1147. Venecija je okupirala Hvar te uspostavila biskupiju. 1420. godine ponovno dolaze Venecijanci i ostaju do 1797. godine. Hvar je u tome razdoblju bio najbogatija, samostalna župa venecijanske Dalmacije. Grad je također bio najvažnija luka Jadranskoga mora venecijanskim lađama na putu do Mediteranskog mora. Plemićki su vladari birani od strane venecijanskog vijeća. Time su stanovnici otoka i grada bili zakinuti od sudjelovanja u vlasti poglavarstva. To je dovelo do pobune otočkoga stanovništva koju je vodio Vrbovljanin Matija Ivanić. Ovo je bila jedna od najdužih pobuna u renesansnoj Europi toga vremena. Venecijanci su je tek nakon 5 godina uspjeli ugušiti.

1571. godine, pod vodstvom gusara Eulg-Alija (Alija Uludž), dolaze Turci i spaljuju grad Hvar. Usprkos tome Venecijanci su, nakon nekoliko desetaka godina, ponovno obnovili grad. 1774 godine Hvar gubi svoju ulogu glavne venecijanske luke na Jadranskome moru koju preuzima Kotor, grad na južnoj obali Jadranskoga mora.

1797. godine padom Venecije, Hvar dolazi pod vlast austrijskog carstva. No već 1806. godine dolaze Francuzi, koji ostaju do 1812. godine kada na otok dolaze Englezi, ostajući samo godinu dana. Nakon poraza Napoleona, Hvar ponovno dolazi pod vlast Austrijskog carstva.

Nakon završetka Prvog svjetskog rata, 1918. godine, Hvar je bio pod talijanskom okupacijom. Okupacija je završila 1922. godine kada je Hvar pripojen južno-slavenskoj Kraljevini SHS. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Hvar je ponovno bio okupiran od strane Talijana. Nakon završetka rata Hvar je postao dio novonastale države Jugoslavije, na području SR Hrvatske.

Od 1991. godine otok Hvar je dio samostalne države Hrvatske.


» na vrh


Otok Hvar - kultura

Grad Hvar - Fortica
Fortica (Španijolka) gradska je utvrda koja se smjestila na brežuljku iznad Hvara. Svojim položajem i moćnim topovima davala je Hvaru zaštitu. Utvrdu su 1557. godine projektirali venecijanski i španjolski vojni arhitekti. Sagrađena je na ruševinama srednjovjekovne utvrde iz 16. stoljeća. Zgrade unutar tvrđave sagrađene su za vrijeme austrijskog carstva. Pogled sa tvrđave na sam grad Hvar i Paklene otoke je jedinstven.

Grad Hvar - Francuska utvrda
Ova utvrda poznata je još kao i Napoleonova utvrda (Napoljun). Sagradio ju je Napoleon 1811 godine, zapadno od Fortice, na brdu Sv. Nikole. Zbog svojeg je položaja služila kao izvidnica i stražarsko mjesto. Iako je tvrđava dobro očuvana, zatvorena je za javnost. Danas se u njoj nalazi hvarska zvjezdarnica i seizmički centar.

Grad Hvar - glavni trg Pjaca i Katedrala Sv. Stjepana
Glavni hvarski trg Pjaca površine 4500 m2, popločen 1780. bijelim mramornim pločama, najveći je u Dalmaciji. Pjacu okružuje sa istoka katedrala Sv. Stjepana, podignuta u 17.st. na mjestu nekadašnjeg benediktinskg samostana (12.st.) i prethodne gotičke katedrale (14.st.). Katedrala (primjer trobrodne arhitekture) je renesansna građevina, sa srednjim crkvenim tornjem gotičkog stila, sto je ostatak prethodne katedrale. Oltari i slike djela su velikih venecijanskih majstora poput Longhena, Celestija, Tremignona i Palme. U blizini baroknog oltara koji datira iz 17.st., nalazi se oltar obitelji Hektorović sa Madonom i sa natpisom iz 13. st. Renesansni zvonik hvarske katedrale najljepši je primjerak istih na području Dalmacije, baš kao i njena sakristija romansko-baroknog stila. Pored katedrale nalazi se biskupska palača, nekada benediktinski samostan, sa natpisom iz 1249. godine. Danas se u palači Hvarske biskupije nalazi muzej koji čuva vrijedne liturgijske srebrne i tekstilne predmete, te ikone iz hvarskih crkava.

Na jugu Pjace nalazi se Arsenal, svođeno spremiste za ratnu galiju. 1530. godine Venecija započinje gradnju novog arsenala. 1559. završava se novi arsenal, u svome današnjem obliku, sa velikim lukom na pročelju zapadne morske strane, koje je služilo za izvlačenje galija. Udar groma 1579. izaziva eksploziju baruta skladištenog u arsenalu i nanosi znatna oštećenja zgradi. Obnova počinje iste 1579. godine, te završava 1611. godine. 1612. godine prvi kat je pregrađen na dva dijela i u istočni je dio smješteno javno kazalište. Sjeverno od Pjace nalaze se gotovo propale gotičke palače obitelji Hektorović i Lucić, obitelji velikih hrvatskih pjesnika. Na sredini Pjace a ispred katedrale, nalazi se gradski bunar- Gustirna - sagrađen 1529. godine.

Na zapadu se nalazi lučica sagrađena u 15.st. Barokne piramide koje okružuju luku nastale su u 18.st. Sjevernije se nalaze ostaci zvonika crkve Sv. Marka.


» na vrh



Stari Grad - crkva Sv. Ivana
Najstariji povijesni spomenik Starog Grada su ruševine grčkih zidina grada Pharosa. Nekoliko metara ovih ruševnih zidina još se danas mogu vidjeti na južnoj strani crkve Sv. Ivana i obiteljske kuće Tadić-Gramotorovi. Crkva je nastala na temeljima bazilike iz ranokršćanskih vremena (5.-6.st.) čiji je baptisterij (krstionica) pronađen 1957. godine. Građena je u romaničko-gotičkom stilu i najstarija je crkva u gradu. Bila je prvo biskupsko sjedište na otoku Hvaru. Prvi pisani dokumenti sežu u 1332. godinu.

Palača Tvrdalj
Mala palača renesansnoga stila Tvrdalj, građena je između 1520. i 1569. godine, pod nadzorom njenog vlasnika, hrvatskog pjesnika iz doba renesanse, Petra Hektorovića (1487-1572). Bazen okružen prekrasnim arkadama smješten je u predvorju palače. Ovdje je Hektorović napisao svoje najpoznatije djelo „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ (1568), epski spjev kojeg je Hektorović posvetio svome prijatelju, hrvatskome vlastelinu H. Bartučeviću. Ovo je Hektorovićevo djelo bogato hrvatskom maritimnom terminologijom i jedan je od najstarijih epskih spjevova hrvatske književnosti.

Stari Grad - Ager
Starogradski ager nije najveći ali je najbolje očuvani grčki katastar antičkoga doba na Sredozemlju (ostali ageri jesu Grekk kod Hersona na Krimu, Emporia kod Barcelone i Metaponta u južnoj Italiji). Ovaj se starogradski ager proteže od Starog Grada do Vrboske. Ograđena se polja najbolje vide na satelitskim snimkama : 70 pravokutnih polja, dužine 1.081m i širine 905m. Stari su ga Grci nazvali „Chora Faros“ (u prijevodu „pripada Starome Gradu“).

Rimljani su, za razliku od Grka, dijelili zemlju kvadratno i nisu se obazirali što će tim svojim postupkom uništiti postojeća grčka polja. Na sreću, Rimljani starogradski ager nisu dirali. Rimljani su ageru samo promijenili ime u „Ager Publicus“ (u prijevodu „ pripada državi) i tako ostavili otoku vrijednu povijesnu baštinu. Ovo Stari Gradsko polje je zaštićeni spomenik kulture i uskoro bi se trebao naći na UNESCO-voj Listi svjetske baštine.


» na vrh


Vrboska

Ovo malo ribarsko mjesto smjestilo se duž vijugavog morskog fjorda, opasan krasnim kućama gotičkog,baroknog i renesansnog stila. Nastala je u 15. st. Dvije su obale (Pjaca na istočnom djelu, te Podva na zapadnoj obali) povezane mostićima, što Vrboskoj daje pridjev „Male Venecije“.

Vrboska - Crkva-tvrđava Sv. Marije od Milosrđa
Ova crkva-tvrđava sagrađena u 16. st., nalazi se na brežuljku povrh mjesta i jedinstvena je crkvena građevina renesanse na Jadranskoj obali. U njoj su se nalazile vrijedne slike venecijanskih majstora koje su radi vlage prebačene u crkvu Sv. Lovre. Tadašnji mještani Vrboske, ribari a istovremeno ljubitelji umjetnosti, u 16. st. su prodajom svojih mariniranih srdela u Veneciji i Padovi dobro zarađivali. Sa svojih su putovanja donosili vrijedne slike koje su danas ponos Vrboske.

Vrboska - Crkva Sv. Lovre
Župna crkva Sv. Lovre sagrađena je u 15. st., no pregrađena u baroknome razdoblju 17. st. Glavni oltar, rad Ivana Rendića, sadržava dijelove poznatog triptiha venecijanskog majstora Veranesea (1525-1588), iako neki tvrde da je to Tizianovo djelo. Slike Bassanoa i Medovića vrhunac su kolekcije. Srebrni križ iz 16. st., djelo Tiziana Aspettia ili Benvenuta Cellinija, nalazi se u sakristiji. Slike Antonia Sciuria i Stefana Celetia (17. st.) potječu iz crkve-tvrđave Sv. Marije.

Vrboska - Crkvica Sv. Petra
Crkva S. Petra na obali, jedna je od najstarijih crkava na otoku Hvaru. 1331 proglašena je granicom između područja Pitava i Vrbanja.

Vrboska -Ribarski muzej
Ovaj je muzej jedinstven na Jadranskoj obali. Prikazuje razvoj ribarstva od 18. st. do današnjih dana. Ribarski alati, preparirane vrste riba koje se nalaze u Jadranskom moru, ribarske lampe, fotografije sa početka stoljeća, rekonstrukcija stare ribarske kuće i kuhinje samo su neki od vrijednih eksponata ovoga muzeja, koji time pokazuje i dočarava težak život tadašnjih stanovnika Vrboske.

Vrboska - Procesija za Križem
U noći sa Velikog Četvrtka na Veliki Petak, održava se noćna procesija u krugu šest župa. Ova  više od 400 godina stara tradicija počinje u 23 sata na Veliki Četvrtak, traje najmanje 8 sati i pokriva put od 19 kilometra i uključuje Vrbosku, Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i povratak u Vrbosku. Procesije iz svih šest župa kreću u smjeru sunčeva kruga da se međusobno ne sretnu - što prema narodnome vjerovanju donosi nesreću. Križonoše nose Križ težak do 18 kilograma, prekriven crnim velom. Slijede ga nosači svijeća, pjevači; križonoša i pratnja obučeni u bijele bratimske tunike. Procesija nije održana jedino 1944. god. u vrijeme Drugog svjetskog rata, u doba talijanske okupacije otoka. Ova je procesija zahvala Bogu što je otok sačuvao od tada harajuće kolere i smrti.


» na vrh


Jelsa - Tor i Grad
Šetnja duga sat vremena, od zavjetne crkve prema jugo-istoku, dovesti će nas do grčke tvrđave Tor koja datira iz 4.st.pr.n.e. Služila je starim Grcima kao osmatračnica,jer pogled se sa nje pruža sve do obale i otoka Brača. Nedaleko od nje nalazi se rimska osmatračnica Grad.

Humac
Na brežuljku desetak kilometara udaljenom od Jelse , nalazi se mala skupina starih, urušenih kamenih kuća. U 14. je stoljeću ovo bilo pastirsko selo. Prve su nastambe bile okruglog oblika, no prije tristotinjak godina nadograđene su i poprimaju današnji oblik. Humac je danas zaštićeni spomenik kulture.

Grapčeva špilja
Šetnja od Humca dovesti će nas do Grapčeve špilje. Grapčeva špilja jedno je od najvažnijih neolitskih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj. Iskopavanja vođena u periodu između 1912. i 1952. otkrila su jednu nepoznatu kulturu, impresso kulturu s jedinstvenom tehnikom urezivanja ukrasa. Arheolozi su ovoj vrsti neolitske umjetnosti dali naziv „hvarska kultura“. Keramika nađena u špilji datira iz vremenskoga razdoblja od 4000.god.pr.n.e. i 1000.god.pr.n.e. Keramika je ukrašena crtežima brodica, te se iz toga može zaključiti da je Hvar već data održavao trgovačke veze sa udaljenim regijama.


» na vrh


Otok Hvar - klima

Na otoku Hvaru, prosjek sunčanih sati u godini iznosi 2726 sati godišnje.

Blaga klima otoka odražava se i u temperaturi mora. Prosječna temperatura mora je iznad 20 Celzijevih stupnjeva, i to od mjeseca lipnja do listopada.

Prosječna temperatura zraka leži iznad 20 Celzijevih stupnjeva, u razdoblju od mjeseca lipnja do listopada. Samo dva mjeseca u godini, siječanj i veljača, imaju prosječnu temperaturu ispod 10 Celzijevih stupnjeva.

Hvarska su ljeta ugodna radi blagog vjetra zvanog Maestral, koji puše sa sjevero-zapada. Ovaj vjetar počinje hladiti zrak kada smokve počnu nicati. Maestral počne puhati oko jedanaest sati ujutro i polako prestaje zalaskom sunca. Ovo je vjetar izuzetno pogodan za jedriličare - umjeren i postojan. Kišni su dani ljeti na otoku vrlo rijetki. A ako kiša i dođe, to je onda u obliku kratkog nevremena.


» na vrh


Republika Hrvatska

Hrvatska ima vrlo neobičan oblik; oblik koji podsjeća na potkovu. Proteže se od istočnih Alpa na sjevero-zapadu, kroz Panonsku nizinu ka istoku; preko planinskog masiva Dinare u sredini, do Jadranskog mora na jugu.

Površina
ukupno 56.542 km2
% teritorijalnih voda 31.067 km2 (0,01%)

Stanovništvo
4.500.000 ( gustoća 80/km2); 90 %Hrvata, približno 7% Srba, 3% drugih nacionalnosti (Mađari, Talijani, Slovaci, Slovenci, Bošnjaci, Česi i drugi). Broj Hrvata koji žive van Republike Hrvatske procjenjuje se na 3,000,000.

Glavni grad
Zagreb (930.000 stanovnika)

Državno uređenje
parlamentarna demokracija

Službeni jezik
Hrvatski

Religija
preko 80% rimokatolici, 5% pravoslavci, 1%muslimani

Gradovi
Split (190.000stanovnika), Rijeka (170.000 stanovnika), Osijek (105.000 stanovnika)

Najviši vrh
Dinara 1.831 m

Dužina obale
5.835 km - od toga 4.057km dužina obale na otocima

Broj otoka, otočića i grebena 1.185 od čega ih je 67 nastanjeno.
Najveći otoci su Cres i Krk.

» na vrh